10. smotra Saveza izviđača Hrvatske

Jednog lijepog dana u jedanaest sati, krenuli smo prema Kamanju. Put je trajao oko sat i pol. Čim smo stigli počela je kiša, pa smo neko vrijeme proveli u velikom zajedničkom šatoru. Kad je kiša prestala morali smo podizati šatore. Prva je noć protekla u redu, no već ujutro  imali smo smrtni slučaj. Naime umro je moj mobitel. Nije mi bilo previše žao jer je bio već star i jadan, a znala sam da ću dobiti novi pa...

Nakon doručka otišli smo na otvaranje. Svi smo jedva čekali završetak jer nam je bilo vruće i boljele su nas noge. Da stvar bude gora, nakon toga smo još morali graditi ogradu! Tek nakon svih tih napora srećom je uslijedio ručak i odmor. Prvih nekoliko večeri je kišilo, pa nismo mogli imati logorsku vatru i jedva smo dočekali prvo lijepo vrijeme da ju konačno zapalimo.

Tokom smotre smo svašta radili: pjevali,  plivali, smijali se, pomagali jedni drugima, borili se s raznim izazovima, a ponešto smo i naučili. Jedna od najdražih naučenih stvari mi je korijen iz dva:1.414213...

Ovu smotru ću pamtiti i po brojnim novim prijateljstvima koja bih svakako željela održati i jedva čekam saznati gdje će se održati sljedeća.

proba

Informatika je područje ljudskog djelovanja koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za automatski prijenos i obradu podataka. Informatika se može definirati i na druge načine.

Imenicu „Informatik“ je 1957. skovao njemački kibernetičar Karl Steinbuch za automatsku obradu podataka, kombinirajući imenice „informacija“ i „automatika“ ^[1]. Kao „informatique“ prihvatio ju je Philippe Dreyfus 1962. (rekavši da su to „informacija“ i „elektronika“, tj. „information“ i „automatique“)^[2]. Francuska akademija je 1967.objavila definiciju informatike kao „znanosti o prikladnoj obradi podataka, osobito pomoću automatskih strojeva, koja se smatra potporom znanjima u područjima znanosti, ekonomije i društva“^[2].

U Hrvatskoj je 1970. je posebnim zakonom osnovan Savjet za informatiku^[2], a 1977. se u Zakonu o informatičkoj djelatnosti navodi da se pod tom djelatnošću razumijeva izgradnja i povezivanje informacijskih sistema, kao i da pojam „informatička oprema“ znači uređaje za automatsku obradu i prijenos podataka i informacija^[2]. Informatika sada u Hrvatskoj zakonski pripada u područje društvenih znanosti, a u njemu u polje informacijskih i komunikacijskih znanosti, koje se grana na: arhivistiku i dokumentalistiku; informacijske sustave i informatologiju; knjižničarstvo; komunikologiju; odnose s javnošću; leksikografiju i enciklopedistiku; muzeologiju; masovne medije; novinarstvo; organizaciju i informatiku; informacijsko i programsko inženjerstvo.^[3]

Pod informatikom se danas najčešće podrazumijeva predmet kojeg uče srednjoškolci i važno je istaknuti da se razlikuje od predmeta računarstvo, iako sadrži i osnove računarstva. U informatici se više daje naglasak na informacije, postupke, načine obrade podataka i primjenu računala i informatičkih uređaja, dok je manje riječ o saračunarstvo

mim računalima i njihovoj unutarnjoj građi, čime se više bavi