Jesse Jackson

Jesse Louis Jackson rodio se u Južnoj Kaliforniji 8. listopada 1941. Američki je političar, aktivist za ljudska prava i baptistički svećenik.

Tijekom borbe za građanska prava američkih crnaca u 60-im godinama 20. stoljeća, povezao se s Marthinom Lutherom Kingom Juniorom. Bio je pristaša njegovog učenja, pa je vrlo mlad imenovan jednim od vođa SCLC-a (Konferencija južnjačkog kršćanskog vodstva). 

Kao aktivist, bio je dva puta u utrci za predsjednika SAD-a (1984. i 1988.), ali je oba puta izgubio. 

Bio je pobornik pro-life pokreta, koji se bori protiv pobačaja. Kasnije je postao zagovornik pobačaja. 

Oslobodio je iz zatočeništva američkog vojnika u sirijskom zatvoru, kao i još puno obespravljenih. Tijekom rata na Kosovu 1999. godine, Jackson je otišao u Beograd da bi oslobodio trojicu američkih ratnih zarobljenika. Slobodan Milošević je popustio i oslobodio ih.

Stephen Hawking

Stephen Hawking je britanski teoretski fizičar rođen 8.siječnja 1942. Puno ime mu je Stephen William Hawking.

Završio je studij fizike na sveučilištu Oxford. Član je kraljevskog društva iz Londona od 1974. To je jedno od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu. Danas je profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučiliša Cambridge, na kojoj je katedri nekoć predavao i Isaac Newton. 

Poznat je po doprinosima na područjima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, te popularnim djelima u kojima iznosi svoje teorije o svemiru općenito. Tu se ubraja i "Kratka povijest vremena" koja je zauzela prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa. Na toj se listi zadržala rekordnih 237 tjedana.

U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze, paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan, u kolicima, izgubio je i sposobnost govora, pa s okolinom komunicira jedino uz pomoć računalnog sintetizatora glasa. Srećom, bolest ne oštećuje njegov mozak tako da se uspješno nastavlja posvećivati svom radu.

Yao Ming

Yao Ming rođen je 1980. u Šangaju u Kini. Profesionalni je košarkaš. Igrao je na poziciji centra.

Kao tinejdžer je igrao za domaću momčad Shanghai Sharkse. U Sharksima je proveo pet sezona, a u posljednjoj je osvojio naslov CBA lige.
Nakon pregovora s klubom i Kineskim košarkaškim savezom (kineski košarkaši na draft se ne mogu prijaviti prije nego što navrše 22 godine), Yao je dobio dopuštenje za odlazak  na draft. (NBA draft je godišnji događaj u kojem 30 klubova NBA lige, 29 iz SAD-a i 1 iz Kanade mogu izabrati igrače koji žele igrati u ligi.) Običaj je da se igrači biraju sa fakulteta, ali je u zadnje vrijeme sve veći broj srednjoškolaca i međunarodnih igrača. 

Houston Rocketsi izabrali su ga za prvi izbor NBA draftu 2002. godine. Time je postao prvi igrač koji nije zaigrao ni na jednom američkom sveučilištu, a draftiran je kao prvi izbor.

Yao je sedmerostruki NBA All-Star i peterostruki All-NBA košarkaš. Posljednjih nekoliko sezona imao je ozbiljnih problema s ozljedama.

Humphrey Bogart

Humphrey Bogart, američki filmski i kazališni glumac te kulturna ikona, rođen je 25 prosinca 1899. u New Yorku. Časopis Entertainment Weekly proglasio ga je najvećom filmskom legendom svih vremena, a Američki filmski institut 1999. najvećom muškom filmskom zvijezdom.

Nakon pokušaja s raznim poslovima, 1921. počeo je glumiti. Postao je redovni izvođač u Broadwayskim produkcijama, no nakon burzovnog kraha 1929. smanjila se potražnja za predstavama pa je počeo glumiti u filmovima.

Prvi mu je značajni uspjeh uloga Dukea Manteea u filmu "Okamenjena šuma". Dobivao je mnoge pohvale i sjajne kritike, no unatoč tome najbolje je bio zapamćen po ulogama gangstera. To se promijenilo 1941. s filmovima "Visoka Sierra" i "Malteški sokol". Sljedeće ga je godine njegova uloga Ricka Blainea u "Casablanci" konačno dovela na vrh glumačke profesije.

Uslijedili su trijumfi s filmovima "Duboki san" (1946), "Otok Largo" (1948), u kojem je nastupio sa svojom suprugom Lauren Bacall, "Blago Sierra Madre" (1948), "Afrička kraljica" (1951), za koju je osvojio "Oscara" za najboljeg glumca i "Pobuna na Caineu" (1954).

Ukupno se pojavio u 75 dugometražnih filmova, a preminuo je 14.siječnja 1957.

Star Wars

Moj najdraži film tj. serija filmova je Star Wars. Režirali su ih George Lucas, J. J Abrams, Rian Johnson, Dave Filoni, Irvin Kershner i Richard Marquard. Glavni glumci su Mark Hamill (Luke Skywalker), Carrie Fisher (Leia), Harrison Ford (Han Solo), Alec Guinnes (Obi-Wan Kenobi), Hayden Christensen (Anakin Skywalker)...   

U filmovima se uglavnom radi o borbi Jedi vitezova protiv mračne strane Sile. Radnja se odvija u svemiru i na nekim nepoznatim planetima, i to u dalekoj prošlosti.
Prva tri filma govore o djetinjstvu i odrastanju Anakina Skywalkera čiji talent je prepoznao Jedi vitez Obi Wan Kenobi i počeo ga poučavati da postane Jedi vitez.
Kada je odrastao, Anakin se zaljubio u princezu Amidalu s kojom je započeo vezu. Ona je ostala trudna, i rodila blizance, Leiu i Lukea Skywalkera, a Anakin je prešao na mračnu stranu pod imenom Darth Vader. Princeza Amidala je pri porodu umrla, a blizanci su razdvojeni i odrastali su ne znajući jedno za drugo. Kada su odrasli, spletom okolnosti ponovno su se ujedinili i započeli borbu protiv mračne strane i njiihovog vođe Dartha Vadera (njihovog oca).

Filmovi su puni avanture. Uzbudljivi su, ali ima i smiješnih scena. Očita je borba dobra i zla. Ima napetih dijelova koji te dugo ostavljaju u iščekivanju. Zato su mi to najdraži filmovi.

Mark Zuckerberg

Mark Zuckerberg je američki računalni programer rođen 14. svibnja 1984. godine u White Plainsu u New Yorku. Puno ime mu je Mark Elliot Zckerberg.
Poznat je po tome što je vlasnik, direktor i glavni kreator društvene mreže Facebook. Osmislio ga je 4. veljače 2003 godine u svojoj sobi na Harvardu, zajedno sa cimerom Dustinom Moskovitzem. Facebook je osnovan 2004 godine, te je u samo nekoliko dana brojao preko 50.000 korisnika. Mark je kasnije rekao kako mu je ideja došla nakon što je uređivao dnevnike i uvrštavao slike u njih, a zvali su se Facebook. 
Kada je stekao slavu i bogatstvo preselio se u Palo Alto u Kaliforniju. 2006. godine je u Facebook uvrstio aplikaciju News Feed pomoću koje su korisnici mogli vidjeti što im prijatelji rade u svakom trenutku. To je izazvalo velike kritike na njegov račun. 
Došao je i na Forbesovu listu najbogatijih Amerikanaca. Na njoj se smjestio na 321. mjesto, što ga je učinilo najmlađom osobom koja je ikad dospjela među prvih 400 na Forbesovoj listi. Facebook danas broji preko 2.000.00 aktivnih korisnika. 

ŠTO ĆU BITI KAD ODRASTEM...

Kao prvo, želim reći da se time do sad uopće nisam zamarala. Mislila sam da će doći samo od sebe. Ali sad shvaćam da sam potpuno neodlučna. Dosta ljudi iz mog razreda je već odlučilo i koju srednju školu će upisati i što će biti. A ja, ja još uvijek ne znam...

Kad sam bila mala htjela sam biti frizerka, ali ta me želja odavno prošla. Sada bih više voljela biti učiteljica povijesti, ili nešto vezano uz informatiku. To su mi najdraži i najzanimljiviji predmeti u školi.
Ali ipak nisam sto posto sigurna je li to to i toplo se nadam da ću uskoro znati jer vrijeme za odluku ističe... Što god odlučim, nadam se da ću biti uspješna u svom budućem zanimanju.

MOJ HOBI

Moj hobi su izviđači. Naravno imam ja više hobija poput glume, crtanja itd., ali izviđači su mi najdraži. Iskreno, ni ne sjećam se kako sam dobila ideju za upis ali znam da sam se upisala prije oko dvije godine.
Na izviđačima sam stekla puno novih prijatelja, ali i svašta naučila. Sada znam pjevati razne pjesme, signalizirati, ali i vezati čvorove. Puno ljudi misli da su izviđači samo učenje i slično. No oni su puno više od toga.
Uz razne izlete, pomaganja i zabavu tu je i najbolje društvo. Najdraža stvar koja je vezana uz izviđače mi je Scoutball. To je izviđačka igra u kojoj je cilj izbaciti što više protivničkih igrača izvlačenjem njihove marame ili zabiti gol.

Jedno od najdražih iskustava s izviđača bila mi je smotra SIH-a (smotra Saveza izviđača Hrvatske).

Održala se u srpnju 2017 godine u Kamanju, a trajala je deset dana. Na njoj je sudjelovalo više od tisuću izviđača iz cijele Hrvatske, ali i okolnih država. Bili smo raspoređeni u logore. Naš se logor zvao "Kupa kabana". Tamo sam stvorila najbolje uspomene u životu i bilo mi se jako teško oprostiti.

10. smotra Saveza izviđača Hrvatske

Jednog lijepog dana u jedanaest sati, krenuli smo prema Kamanju. Put je trajao oko sat i pol. Čim smo stigli počela je kiša, pa smo neko vrijeme proveli u velikom zajedničkom šatoru. Kad je kiša prestala morali smo podizati šatore. Prva je noć protekla u redu, no već ujutro  imali smo smrtni slučaj. Naime umro je moj mobitel. Nije mi bilo previše žao jer je bio već star i jadan, a znala sam da ću dobiti novi pa...

Nakon doručka otišli smo na otvaranje. Svi smo jedva čekali završetak jer nam je bilo vruće i boljele su nas noge. Da stvar bude gora, nakon toga smo još morali graditi ogradu! Tek nakon svih tih napora srećom je uslijedio ručak i odmor. Prvih nekoliko večeri je kišilo, pa nismo mogli imati logorsku vatru i jedva smo dočekali prvo lijepo vrijeme da ju konačno zapalimo.

Tokom smotre smo svašta radili: pjevali,  plivali, smijali se, pomagali jedni drugima, borili se s raznim izazovima, a ponešto smo i naučili. Jedna od najdražih naučenih stvari mi je korijen iz dva:1.414213...

Ovu smotru ću pamtiti i po brojnim novim prijateljstvima koja bih svakako željela održati i jedva čekam saznati gdje će se održati sljedeća.

proba

Informatika je područje ljudskog djelovanja koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za automatski prijenos i obradu podataka. Informatika se može definirati i na druge načine.

Imenicu „Informatik“ je 1957. skovao njemački kibernetičar Karl Steinbuch za automatsku obradu podataka, kombinirajući imenice „informacija“ i „automatika“ ^[1]. Kao „informatique“ prihvatio ju je Philippe Dreyfus 1962. (rekavši da su to „informacija“ i „elektronika“, tj. „information“ i „automatique“)^[2]. Francuska akademija je 1967.objavila definiciju informatike kao „znanosti o prikladnoj obradi podataka, osobito pomoću automatskih strojeva, koja se smatra potporom znanjima u područjima znanosti, ekonomije i društva“^[2].

U Hrvatskoj je 1970. je posebnim zakonom osnovan Savjet za informatiku^[2], a 1977. se u Zakonu o informatičkoj djelatnosti navodi da se pod tom djelatnošću razumijeva izgradnja i povezivanje informacijskih sistema, kao i da pojam „informatička oprema“ znači uređaje za automatsku obradu i prijenos podataka i informacija^[2]. Informatika sada u Hrvatskoj zakonski pripada u područje društvenih znanosti, a u njemu u polje informacijskih i komunikacijskih znanosti, koje se grana na: arhivistiku i dokumentalistiku; informacijske sustave i informatologiju; knjižničarstvo; komunikologiju; odnose s javnošću; leksikografiju i enciklopedistiku; muzeologiju; masovne medije; novinarstvo; organizaciju i informatiku; informacijsko i programsko inženjerstvo.^[3]

Pod informatikom se danas najčešće podrazumijeva predmet kojeg uče srednjoškolci i važno je istaknuti da se razlikuje od predmeta računarstvo, iako sadrži i osnove računarstva. U informatici se više daje naglasak na informacije, postupke, načine obrade podataka i primjenu računala i informatičkih uređaja, dok je manje riječ o saračunarstvo

mim računalima i njihovoj unutarnjoj građi, čime se više bavi